Kaua‘i is beautiful and fragrant. I've learned not to try to capture the spirit of Hawaii in photographs, just a few snapshots to remind us of the sunset and the ever-changing evening view of the mountains.
Kaua‘i Room View
Blogger is slow today and we're off to a family wedding. Aloha...
Full instructions for making the first letter big are in the Drop Cap copy and paste style tutorial. For this drop cap we forced the first big letter to span more than five lines. The font-size is adjusted to exactly 100 pixels while the line height is 80 pixels.
U današnje vrijeme sve se više odraslih odlučuje napraviti korak naprijed u karijeri ili u području profesionalnog usavršavanja. Predavači, treneri, edukatori, itd. koji rade s odraslima trebali bi stoga imati osnovne spoznaje o tome kako odrasli uče, kako raste njihova spoznaja i iskustvo te kako je moguće ostvariti željene ciljeve odraslih u smislu razvoja ljudskih potencijala.
Postoje osnovne razlike između mladih koji se obrazuju i odraslih koji se profesionalno usavršavaju. Mladi uglavnom ovise o drugima u pogledu materijala za učenje i psihološke potpore, odnosno «upravljanja životom». Drugim riječima, njih usmjeruju drugi, dok se odrasli sami usmjeravaju. Odrasli ovise o sebi samima kada je riječ o «upravljanju životom». Djeca uglavnom (na)uče ono što im se kaže da trebaju naučiti, dok odrasli najbolje uče kada vide potencijalni ishod/rezultat koji im može biti od osobne koristi. Mladi tek trebaju iskusiti život i imaju sposobnost brzog upijanja novog znanja. Odrasli su pak s druge strane, iskusili život i uče sporije iako uče uspješno. Budući da mladi imaju nedovoljno životnog iskustva, otvoreni su prema novim idejama i spremno će ih prihvatiti. Za razliku od njih, odrasli imaju vlastito iskustvo, mišljenje i spoznaju i mogu «odbaciti» nove informacije ako se ne uklapaju u njihovo već postojeće iskustvo. Veća mentalna fleksibilnost je odlika koju posjeduju mladi. Mladi uče jer su im rekli da će s diplomom u ruci imati bolju budućnosti, no odrasli očekuju da novo-naučeno bude trenutno primjenjivo u njihovom životu. Vanjska (ekstrinzična) motivacija kao što su dobre ocjene i pohvale roditelja i profesora imaju utjecaja na mlade, dok kod odraslih prevladava unutarnja (intrinzična) motivacija. Osjećaj postignuća, uspjeha, samovrednovanja i većeg samopoštovanja su važni odraslima.
Postoje 10 najčešćih i specifičnih faktora koji se odnose na odrasle koji sudjeluju u procesu cjeloživotnog učenja, a mogu pomoći predavačima/edukatorima i svima onima koji rade s odraslima u prilagođavanju načina rada i boljem razumijevanju odraslih:
1. Faktor motivacije – ako postoji razlog, svrha ili cilj zbog kojeg se sudjeluje u edukaciji (trening, seminar, itd.), tada će odrasla osoba biti motiviranija. U tom se slučaju predavač, trener, itd. više treba usmjeriti na metode i tehnike prenošenja sadržaja na učinkovit i zanimljiv način.
2. Faktor kontrole – odrasli imaju urođenu potrebu za kontrolom njihova života. Oni trebaju biti samousmjereni i preuzeti odgovornost za sebe same. Oni žele imati aktivnu, a ne pasivnu ulogu u vlastitom profesionalnom usavršavanju. Iz toga razloga bilo bi poželjno uključiti ih u planiranje poslovnog usavršavanja/obrazovanja u sklopu tvrtke ili institucije.
3. Faktor iskustva – svjesno ili podsvjesno, odrasli povezuju novo učenje s onime što već znaju, što su spoznali, bilo životnim iskustvom ili putem obrazovanja. Oni procjenjuju nove informacije/ideje/znanja obzirom na postojeće iskustvo.
4. Faktor različitosti – odrasli se međusobno razlikuju po životnom iskustvu i godinama. Ta različitost može oplemeniti procese obrazovanja upotrebom zajedničkih dijaloga i grupnih diskusija ili projekata. Edukatori stoga trebaju s jedne strane osigurati više vremena za povezivanje/networking među polaznicima edukacija, a s druge pripremiti predavanja, treninge, itd. na načine koji odgovaraju svim stilovima učenja.
5. Faktor godina – brzina učenja opada s godinama, ali se dubina razumijevanja/učenja povećava. Cjeloživotnim učenjem odrasli osiguravaju fleksibilnost mozga prema novim informacijama i znanjima i veću mogućnost «upijanja» istih.
6. Faktora cilja – odrasli se obrazuju s ciljem i žele primijeniti naučeno što je moguće prije. Oni žele da im se informacije prezentiraju na organiziran, sistematiziran način s ključnim elementima koji su jasno definirani.
7. Faktor relevantnosti – odrasli žele poznavati razlog zbog kojeg nešto uče. To treba biti primjenjivo ili na profesionalan ili na osobni život. Stoga edukatori, pri definiranju ciljeva programa trebaju obratiti pažnju na to da su teorije i koncepti relevantni potrebama onih koji uče.
8. Faktor navika – odrasli često posjeduju navike koje su ponekad u suprotnosti od onoga što ih se želi podučiti. Tada se javlja otpor i smanjeni stupanj fleksibilnosti, te je potrebno uložiti više vremena i uvjeravanja u ispravnost informacija koje se prezentiraju/podučavaju u protivnom se odrasli mogu osjetiti ugroženima i napadnutima u granicama njihovih sigurnosnih zona. Stoga odraslima treba dati do znanja da njihove ustaljene ideje i mišljenja imaju vrijednost i težinu.
9. Faktor promjena – dok neke odrasle motivira promjena, drugi joj se pak odupiru. Učenje obično zahtjeva promjenu stavova, uvjerenja, oblika ponašanja i načina djelovanja. Zato je važno odraslima objasniti svaki Zašto? i Kako? u procesu podučavanja novih informacija.
10. Faktor poštovanja – svi zaslužuju poštovanje – odrasli to očekuju i zahtijevaju. Poštovanje im se može iskazati na način da im se dopusti iskazati njihove ideje i mišljenja.
Obrazovanje odraslih pruža djelotvorne mogućnosti za stvaranje željenih promjena i poduzimanje koraka ka željenom cilju. Obrazovanje odraslih je kompleksan koncept koji u sebi nosi godine istraživanja, znanstvenih spoznaja i široke prakse. Da bi praksa bila djelotvorna i da bi davala učinkovite rezultate potrebno je znati i razumjeti puno više od gore navedenog. Jer obrazovanje odraslih je odgovor na zahtjeve uprava, managementa, ciljeva, misija i vizija tvrtki i organizacija i samo je dio koncepta cjeloživotnog učenja – kulture života i ponašanja koja se razvija od malih nogu u cijelom društvu uz određene kriterije kvalitete i profesionalnosti.
Europska unija najavila je stvaranje zajedničkog tržišta za TV, radio i Internet koncesija što bi omogućilo da se za koncesije nad radio frekvencijama natječu tvrtke koje nisu locirane u zemlji koja je raspisala natječaj. Vivien Reding, povjerenica europske unije za društvo i medije prezentirati će ovaj prijedlog u sklopu izvješća o europskom komunikacijskom tržištu. Predložena inicijativa trebala bi odrediti pravila za korištenje frekvencijskog spektra i standardizirati ih u svim zemljama članicama. Trenutno se u zemljama članicama ne koriste isti dijelovi frekvencijskog spektra za iste usluge što stvara prepreke zajedničkom tržištu. Očekuje se da će standardizaciju pravila pozdraviti proizvođači elektroničke opreme kojima će ovo omogućiti izradu jednog tipa uređaja za veći broj zemalja. Ipak, ova inicijativa mogla bi izazvati nemir kod zemalja članica koje žele zadržati kontrolu nad svojim radio frekvencijama. Zemlje trenutno prihoduju znatna sredstva prodajući koncesije za radio frekvencije, kojih bi se, u slučaju prihvaćanja inicijative, vjerojatno morale odreći.
Prema izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, nema prenošenja olakšice čije je korištenje počelo u 2006. u sljedeću poreznu godinu. Dosadašnje porezne olakšice i oslobođenja ostaju na snazi do kraja 2006. godine i primjenjivat će se pri utvrđivanju porezne osnovice i porezne obveze za ovu godinu.
Na posljednjem saborskom zasjedanju održanom u prvom dijelu svibnja prihvaćen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Zakon o porezu na dobit primjenjuje se od 1. siječnja 2005. godine, a u manje od godinu i po dana, to je već druga korekcija propisa koji uređuje oporezivanje dobiti trgovačkih društava i drugih obveznika.
Prve izmjene i dopune donesene su u ljeto 2005. i primjenjuju se od 1. siječnja ove godine. Te su izmjene bile više formalno-tehničke, nego sadržajne prirode. Naime, izmjenama Zakona o porezu na dobit iz 2005. samo su olakšice za poduzetnike koji posluju u područjima posebne državne skrbi i u brdsko-planinskim područjima, oslobođenja za poduzetnike s područja grada Vukovara i olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama u neizmijenjenom sadržaju i opsegu preseljeni u posebne propise, odnosno u Zakon o područjima posebne državne skrbi, Zakon o obnovi o razvoju Grada Vukovara, Zakon o brdsko-planinskim područjima i u Zakon o slobodnim zonama.
Te su formalno-tehničke preinake bile obrazložene potrebom usklađivanja propisa o oporezivanju dobiti sa zahtjevima europske pravne stečevine.
Najnovije izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit također su motivirane zahtjevima Europske unije, ali one više nisu samo formalne prirode. Sadržaj tih izmjena u najkraćem se može sažeti u sljedeće: od 1. siječnja 2007. godine ukida se niz do sada propisanih olakšica u porezu na dobit. Prema ocjeni Europske komisije, riječ je o selektivnim olakšicama koje su se ostvarivale kao fiskalne državne potpore, što nije spojivo s funkcioniranjem jedinstvenog tržišta unutar članica Unije.
Primjena izmijenjenog Zakona o porezu na dobit odnosit će se tek na sljedeću poreznu godinu. Sve olakšice i oslobođenja koja su propisana do sada važećim propisom ostaju na snazi do kraja 2006. godine i primjenjivat će se pri utvrđivanju porezne osnovice i porezne obveze za ovu godinu. Nova pravila oporezivanja primjenjuju se tek na kalendarsku 2007. godinu i kasnije. Stopa poreza na dobit se ne mijenja, i nadalje ostaje 20 posto.
Poticanje zapošljavanja drugim propisima
U sljedećoj poreznoj godini obveznici poreza na dobit više neće moći na dosadašnji način koristiti olakšice u obliku dodatnog umanjenja porezne osnovice za plaće i doprinose na plaću novozaposlenih radnika (olakšica se mogla koristiti u trajanju godinu dana od dana zaposlenja, a za novozaposlene invalide u trajanju tri godine od dana zaposlenja), troškove istraživanja i razvoja te troškove školovanja i stručnog usavršavanja radnika.
Te porezne pogodnosti poduzetnici ostvaruju još samo pri utvrđivanju porezne obveze za 2006. godinu. U sljedećim poreznim razdobljima olakšice po osnovu zapošljavanja, školovanja radnika ili izdataka za istraživanje i razvoj, odnosno po nekoj drugoj osnovi koja bude uređena posebnim propisom, ostvarivat će se u sadržaju i opsegu kako to bude uređeno posebnim propisima. Te će se olakšice ostvarivati ili kao poticaj za koji se koristi porezno oslobođenje ili u nekom drugom propisanom modelu.
Novim Zakonom propisano je da porezni obveznici koji u budućnosti budu koristili porezne olakšice prema posebnim propisima osiguraju i posebno knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja i obračun dobiti za djelatnost za koju koriste neko porezno oslobođenje ili olakšicu. Ta je obveza bila propisana i prema dosadašnjem propisu, a odnosila se na olakšice u obliku sniženih poreznih stopa ili oslobađanja od obveze plaćanja poreza na dobit. Izmjenama Zakona o porezu na dobit obveza zasebnoga knjigovodstvenog praćenja uvodi se za porezne obveznike koji će koristiti posebne poticaje i državne potpore, temeljem kojih će ostvarivati porezne olakšice.
Samo za kalendarsku godinu
U prijelaznim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit nije predviđena mogućnost prenošenja olakšice čije je korištenje počelo u 2006. u sljedeću poreznu godinu. Na primjer, poduzetnik koji tijekom 2006., ali ne na početku kalendarske godine, zaposli novog radnika na neodređeno vrijeme imao bi, da nije bilo izmjene propisa, pravo koristiti poreznu olakšicu za novozaposlene radnike u dva porezna razdoblja: dio u 2006., a drugi dio u trajanju do 12 mjeseci od dana zaposlenja u sljedećem poreznom razdoblju.
S obzirom da se olakšica po toj osnovi ukida od 1. siječnja 2007., porezni obveznik će u ovoj godini moći umanjiti osnovicu poreza na dobit za plaće i doprinose na plaću novozaposlenih radnika samo u dijelu koji se odnosi na kalendarsku 2006. godinu. Na neiskorištenu razliku razdoblja do 12 mjeseci, odnosno za invalide na razliku do razdoblja od tri godine, računajući od dana zaposlenja, porezni obveznik gubi pravo na dodatno umanjenje porezne osnovice.
Ulaganja bez poreznih olakšica
Od 1. siječnja 2007. godine ukidaju se i sve olakšice u plaćanju poreza na dobit po osnovu ulaganja, a koje su mogli koristiti nositelji poticajnih mjera iz Zakona o poticanju ulaganja. Također, samo do kraja ove godine poreznim obveznicima koji ostvare dobit od ulaganja u određenom iznosu te uz uvjet da zapošljavaju određen broj radnika, snižava se redovna stopa poreza na dobit. U iznose ulaganja nije se uračunavala vrijednost zemljišta, niti vrijednost građevina starijih od jedne godine. Isto tako, u iznose ulaganja nisu se uključivale vrijednosti ranije korištene opreme koja je unesena u poduzetničku djelatnost kao osnivački ulog.
Poduzetnicima koji su ostvarili ulaganja u objekte i opremu u traženom iznosu Zakon je omogućavao sniženu stopu poreza na dobit u trajanju od deset godina od počeka ulaganja. Ukupna povlastica koju je ulagatelj mogao koristiti prema toj osnovi tijekom trajanja razdoblja korištenja povlaštene stope poreza na dobit nije mogla biti veća od iznosa ulaganja. Olakšica je bila uvjetovana zadržavanjem traženog broja zaposlenih, a smanjivanje broja radnika ispod propisanoga minimalnog broja imalo je za posljedicu gubitak prava na povlaštenu stopu, bez mogućnosti ponovnog uspostavljanja ukinutog prava na olakšicu ako naknadno ponovno dostigne traženi broj zaposlenih radnika.
Slijedi i ukidanje istih olakšica u porezu na dohodak
S obzirom da su neke od ovih poreznih olakšica jednako ili slično propisane u Zakonu o porezu na dohodak za fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost obrta ili samostalnog zanimanja, opravdano je očekivati da će radi jednakoga pravnog položaja poreznih obveznika uslijediti odgovarajuće izmjene Zakona o porezu na dohodak.
Ostaje upitnim hoće li se porezna vlast pri mijenjanju propisa o porezu na dohodak zadržati samo na ukidanju dijela poreznih olakšica koje su već ukinute u sustavu poreza na dobit ili će u sustavu dohotka izmjene možda biti obuhvatnije.
Dakako, neupitna je obveza Hrvatske da propise o porezu na dobit uskladi sa zahtjevima koje postavlja Europska komisija. Riječ je o nadasve snažnom argumentu koji gotovo i ne ostavlja prostor za raspravu. Ipak, činjenica da se dvije godine nakon njenoga uvođenja ukida olakšica koja je bila predviđena u trajanju od deset godina, sama po sebi nameće pitanje pravne nesigurnosti. I na tom se primjeru događa pravna nedosljednost, jer u prijelaznim odredbama Zakona nije predviđena iznimka za porezne obveznike koji su tijekom razdoblja dok su olakšice bile na snazi počeli koristiti olakšicu za koju su računali da će trajati sljedećih deset godina.
Istraživači i brodari više nisu oslobođeni poreza na dobit
Porezni obveznici koji su registrirani i obavljaju isključivo istraživačko-razvojnu djelatnost od 1. siječnja 2007. godine plaćat će porez na dobit. Samo još do kraja ove godine oni ne plaćaju porez na dobit, nezavisno od iznosa ostvarene dobiti.
Isto tako, porezni obveznici koji su registrirani i obavljaju brodarsku djelatnost, od sljedeće će godine plaćati porez na dobit za ukupno poslovanje. Samo do kraja tekuće porezne godine za njih vrijede olakšice u obliku oslobađanja od obveze plaćanja poreza na dobit koju ostvare od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi.
I zapošljavanje invalida po stopi od 20 posto poreza na dobit
Porezni obveznici koji su osnovani prema posebnim propisima u svrhu obavljanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, plaćali su porez na dobit po stopi 5 posto. Takva olakšice će se primijeniti samo pri utvrđivanju porezne obveze za 2006., a od 1. siječnja 2007. godine i za njih će vrijediti stopa poreza na dobit u visini 20 posto.
Još šest mjeseci za korištenje olakšica na ulaganja
Porezni obveznici još do kraja ove godine mogu iskoristiti pravo na porezne olakšice ako ostvare dobit od ulaganja prema sljedećim kriterijima:
- na dobit ostvarenu od ulaganja u iznosu najmanje 4 milijuna kn, uz uvjet da porezni obveznik zaposli najmanje 10 radnika, stopa poreza na dobit snižava se na 10%
- na dobit ostvarenu od ulaganja u iznosu najmanje 10 milijuna kn, uz uvjet da porezni obveznik zaposli najmanje 30 radnika, stopa poreza na dobit snižava se na 7%
- na dobit ostvarenu od ulaganja u iznosu najmanje 20 milijuna kn, uz uvjet da porezni obveznik zaposli najmanje 50 radnika, stopa poreza na dobit snižava se na 3%
- na dobit ostvarenu od ulaganja u iznosu najmanje 60 milijuna kn, uz uvjet da porezni obveznik zaposli najmanje 75 radnika, ne plaća se porez na dobit.
Lider
http://www.youtube.com/watch?v=cyoAvavHkQ4
javite se na chat
........................
Video snimka stravične nesreće na autocesti Noćas oko ponoći na autocesti Zagreb-Split na južnom portalu tunela Mala kapela dogodila se teška prometna nesreća u kojoj su smrtno stradale dvije osobe, a treća je zadobila teške tjelesne ozljede i prevezena je u ogulinsku bolnicu
Motorom do Splita jurio 250 km/h 28-godišnji pomahnitali motociklist iz Splita jurio je po autocesti i do 251 kilometar na sat, nekoliko puta uletio u škarice, pretjecao sa svih mogućih strana, vozio u zabranjenom smjeru u tunelu i onda to sve objavio na Internetu.
Sanader izjavio da neče biti još poreza na tržištu dionica sve dok tržište ne ojača
Sad kad ste nešto zaradili napravite slabi fm odašiljč (domet mu je par metara).
Na dan 31. prosinca 2005. najveći udjel u vlasničkoj strukturi Varteksa pripadao je malim dioničarima (33,92 posto), dok su trezorske dionice činile 23,53 posto. Validus je posjedovao ukupno 21,72 posto dionica, 19,42 posto nalazilo se na skrbničkim računima banaka, dok je Hrvatski fond za privatizaciju u svojem portfelju imao 1,42 posto dionica, priopćeno je iz kompanije.
Poslovnu 2005. Varteks je završio s ukupnim prihodom od 446,3 milijuna kuna i gubitkom u iznosu 27,5 milijuna kuna, dok je Grupa Varteks poslovnu godinu završila s prihodom od 476,5 milijuna kuna i gubitkom od 33,2 milijuna kuna. Znatno smanjenje gubitka na kraju 2005. u odnosu na prethodnu godinu rezultat je boljeg upravljanja poslovnim procesima u Varteksu i najava daljnjih pozitivnih kretanja. Pozitivni pomaci rezultirali su i znatnim rastom cijene dionice Varteksa, koja je porasla 115 posto u odnosu na godinu ranije.
Na danas održanoj glavnoj skupštini odlukom dioničara potvrđen je prijedlog Uprave i Nadzornog odbora kojom se dio prenesenog gubitka i dio gubitka tekuće godine nadoknađuje na teret rezervi, a ostatak prenesenog i tekućeg gubitka na teret budućeg poslovanja.
Usvojena je također i odluka o ponovnom imenovanju Milana Horvata i Stjepana Igreca za članove NO-a s obzirom na istek mandata, a za novog člana imenovan je i Artur Gedike.
Unatoč negativnim trendovima u tekstilnoj industriji u Hrvatskoj i općenito u svijetu uzrokovanim znatno pojačanim ulaskom konkurencije iz Kine i istočnih zemalja, Varteks i dalje u svojoj strukturi ukupnih prihoda ima 45 posto izvoza. Glavnina izvoza Varteksa i dalje je u zemlje Europske unije, a nakon duljeg izbivanja Varteks se uspio probiti i na skandinavsko tržište. U 2005. na to je tržište izvezeno čak 161,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
| ožujak, 2007 | ||||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Ovo je blog o svemu i svačemu a pogotovo o novcu,zajebanciji i gluposti.
